Bosiljak (bosiljak, slatki bosiljak, vrtni bosiljak, obični bosiljak, matičnjak, poljski bosiljak) je jednogodišnja biljka iz porodice metvica (Labiatae). U prošlosti je bio samonikli u sjevernoj Africi (vijenci bosiljka pronađeni su čak iu egipatskim piramidama) iu Indiji, danas je ostao samo kao vrsta koja se uzgaja gotovo u cijelom svijetu (postoji preko 150 sorti!).
Listovi bosiljka su bujno zeleni i sjajni
Bosiljak je u južnu Europu stigao iz Irana i Indije, odakle je najvjerojatnije donesen tijekom pohoda Aleksandra Makedonskog. U 16. stoljeću pojavila se u Poljskoj, gdje se u početku uzgajala samo u posudama, u narandžijama.
Opis bosiljka
Obični bosiljak doseže visinu od 60 cm i karakteriziran je uspravnim habitusom ravnih, golih, uglatih (četvrtastih) stabljika (zelenih ili crvenkastih, ovisno o sorti), granatih pri dnu. Izbojci su križnolisni s jajastim ili romboidnim, svijetlozelenim (kod nekih sorti crvenkastim), blago sjajnim listovima do 5 cm dugim, cjelovitih rubova (kod nekih sorti s valovitim ili nazubljenim rubovima).
Na donjoj strani lišća razvijaju se žlijezde koje proizvode eterična ulja. U srpnju i kolovozu bosiljak cvjeta sitnim bijelim, žutim ili ružičastim cvjetićima (ovisno o sorti), s dvorestim čaškama i kratkom cjevčicom, skupljenim po 3-6 pari u pseudovrtinama, izrastaju iz pazušaca listova ili tvore pseudoklas na vrhu izdanka cvata. Bosiljak razvija ne baš dubok sustav hrpa, koji se, zahvaljujući prošivanju sadnica, snažno grana, stvarajući brojne bočne korijene.
Plantaža bosiljka
Bosiljak zahtijeva tople, od vjetra zaštićene, osunčane položaje bez korova (ali ga je bolje zaštititi od jakog sunca jer mu tada listovi mogu lagano požutjeti). Najbolje uspijeva na dobro rahlim, propusnim, humusnim, plodnim tlima s visokim sadržajem hranjiva. Odlično reagira na gnojidbu kompostom, ali ne podnosi gnojidbu svježim stajskim gnojem. Tijekom suše biljku treba navodnjavati kako bi stalno imala pristup vodi u supstratu, ali ne voli prelijevanje.
Bosiljak se razmnožava sjetvom sjemena, koje sijemo kod kuće, u gredicu (oko 6 mm dubine), na prijelazu ožujka i travnja ili na stalno mjesto u svibnju, nakon zadnjih proljetnih mrazeva. Uzgaja se kao jednogodišnja biljka. Prve sadnice trebale bi se pojaviti nakon 8-14 dana. Tijekom nicanja pazite da supstrat bude stalno blago vlažan.Prošivanje sadnica ili podrezivanje (pinciranje) njihovih vrhova kada biljke dosegnu visinu od oko 15 cm potiče biljke da razviju jači korijenski sustav i potiče snažno razmnožavanje biljaka.
Kirenje i presađivanje biljaka na stalno mjesto u zemlju provodi se nakon zadnjih proljetnih mrazeva,kada temperatura zraka ne padne ispod 5°C.Na odredišnom mjestu biljke se sade na razmak od 30°C. -45 cm, inače se biljke neće pravilno granati i imat će manje listova. Također će ubrzati njihovo cvjetanje i spriječiti rast velike količine vrijednog lišća.
Bosiljak se također može uspješno uzgajati u posudama, npr. na kuhinjskoj prozorskoj dasci, ali zapamtite da mu je potrebno minimalno 5 sati sunčeve svjetlosti dnevno ili mora biti osvijetljen umjetnom svjetlošću oko 12 sati dnevno.
Bosiljak - poznati začin
Bosiljak je cijenjen uglavnom zbog svog jedinstvenog okusa i mirisa, bez kojih većina talijanskih jela ne može. Glavni je sastojak talijanskog pesto umaka. Svježi listovi mogu se koristiti i za ukrašavanje jela ili kao začin, dajući jelima jak, ugodan, pikantan, slatkast i pikantan okus i miris. Kao začin koriste se listovi bosiljka koji se skupljaju tijekom cijele sezone (najbolji su oni dobiveni od mladih biljaka). Mogu se uštipnuti ili rezati oštrim nožem.
Nakon berbe listova, na biljci bi ih još trebalo ostati nekoliko, inače biljka neće preživjeti. Najbolje je stisnuti listove s vrhova izdanaka, tada će to omogućiti još jače grananje biljke. Listovi se mogu koristiti svježi, osušeni ili zamrznuti. Odličan su dodatak juhama, ribljim jelima, omletima, salatama, jelima od tjestenine ili pizzi. Nezamjenjivi su dodatak svim jelima od rajčice. Ako se bosiljak koristi u kuhanim jelima, dodajte ga na samom kraju, najbolje neposredno prije posluživanja jer duljim kuhanjem gubi na mirisu i okusu.
Ljekovita svojstva bosiljka
Kao biljna sirovina (biljka bosiljka) koriste se lisnati i cvjetni izdanci bosiljka u osušenom obliku. Bosiljak sadrži eterična ulja, flavonoide, tanine i saponine, mineralne soli i vitamine koji djeluju antispazmodično, probavno, protuupalno i antibakterijski potičući izlučivanje želučanog soka. Također se vjeruje da bosiljak djeluje blago umirujuće, antidepresivno, popravlja raspoloženje i daje snagu, a osim toga, ulje bosiljka se koristi za aromatiziranje kozmetičkih i mirisnih mješavina.
Bosiljak se može koristiti i kao ukrasna biljka s originalnim, ukrasnim habitusom. Savršena je za npr. za dekorativne kombinacije u ljekovitim vrtovima. Njegove ukrasnije varijante, s različitim bojama i veličinama lišća i cvjetova, također će ovdje odlično funkcionirati.
Upoznajte druge biljke:
- Melissa od limuna
- poljska metvica
- majčina dušica
- Estragon
- Gospina trava
| Pozicija | sunčano |
|---|---|
| Vlažnost tla | srednje mokro |
| Ukrasna biljka sa | lišće/iglice |
| Pozicija | polusjene |
| Visina | 30cm - 60cm |
| Datum cvijeća | VII - VIII |
| Evergreen | Ne |
| Kategorija | Bilje |
| Boja cvijeća | bijelo |
| Zalijevanje | srednje |
| Boja lišća/iglica | zeleno |
| Boja cvijeća | ljubičasta |
| Boja lišća/iglica | crveno |
| Slice | podignuto |
| Slice | kvrgavo |