Srebrna breza 'Tristis' je kratkotrajno listopadno drvo (rijetko staro 200 godina), koje pripada porodici breza (Betulaceae). U prirodnim položajima može se naći u nizinskom i gorskom dijelu, do 2500 m nadmorske visine. u Europi, Maloj Aziji i na Kavkazu.
Bradavičasta breza 'Tristis' također je česta u Poljskoj, diljem zemlje, posebno na siromašnim, pjeskovitim tlima, u listopadnim (često s hrastom lužnjakom) i mješovitim (s običnim borom, smrekom i vrijeskom) šumama. -rastuće stablo, naraste do 25-30 m visine, s konusnom, kupolastom ili nepravilno jajolikom krošnjom u mladosti, s rahlo postavljenim granama i tankim, vitkim, često visećim izbojcima.Kora na deblima i starijim granama je kredastobijela, na starijim stablima u donjem dijelu debla je debela, duboko ispucala i gotovo crna. U gornjim dijelovima debla i na starijim granama kora je obično glatka, bijela i ljušti se u karakterističnim, okruglim, tankim mrljama. Mlade izrasline su tanke, gole, hrapave, gusto prekrivene tvrdim, bijelim bradavicama (otuda i naziv vrste). Pupoljci su obično prekriveni s 5-6 ljuskica.
Listovi raspoređeni na izbojcima uvijeni. Gola, ponekad malo hrapava, jednostruka, peteljka, 3-7 cm duga, romboidno jajolika, široke, klinaste baze, oštrog, malo izduženog vrha, neravnomjerno, dvostruko nazubljena. Gornja strana lisne ploče je tamnozelena, donja je svjetlija. U proljeće mladi listovi su svijetlozeleni, blago ljepljivi, ugodnog mirisa, u jesen poprime lijepu zlatnožutu boju, a zimi opadnu.
Breze su jednodomne biljke. Cvjetovi breze oprašuju se vjetrom, dvodomni, skupljeni u izdužene mačkaste cvatove.Muški cvjetovi - prašnici, u koticama, koji se razvijaju u jesen i prezimljuju na kratkim izbojcima. Ženski cvjetovi, viseći na peteljkama, prezimljuju u pupoljcima, iz kojih u proljeće rastu na bočnim izbojcima, zajedno s listovima u razvoju. Breza cvjeta na prijelazu iz travnja u svibanj. Nakon oprašivanja cvjetova i oplodnje, od srpnja do početka rujna, formiraju se mali, spljošteni plodovi (orašići), s dva opnasta krilca, usađeni u osi trorežastih ljuskica, skupljeni u izdužene, cilindrične plodove duge 3-4 cm, raspadaju se nakon sazrijevanja (od prijelaza kolovoza u rujan, ponekad do proljeća). Brezini orasi su poslastica za mnoge ptice zimi, npr. riđa goveda. Breza može proizvesti veliku količinu sjemena (do 50 milijuna/ha), ali njihova klijavost je niska (samo oko 15%) i traje samo do sljedećeg proljeća. Unatoč tome, zbog niskih potreba za hranjivim tvarima i vlagom, može se brzo širiti.
Korijenov sustav breze je plitak, može jako iscrpiti tlo, a posljedično onemogućuje rast mnogih drugih biljaka u neposrednoj blizini. Stariji primjerci ne podnose dobro presađivanje i rijetko se ukorijenjuju, stoga treba presađivati samo mlada stabla, ne starija od 3 godine, po mogućnosti presađena više puta u rasadnicima, s obilnim korijenovim sustavom i korom na deblima koja je još tamna . Ovaj tretman treba obaviti u rano proljeće, kada pupoljci tek počinju rasti. Sorte i vrjednije vrste treba saditi iz kontejnera, s velikom korijenovom balom. Osim toga, breze ne podnose dobro rezidbu. Rane nakon rezanja grana, nastale krajem zime ili u rano proljeće, snažno luče sok, što uzrokuje slabljenje stabla. Da biste to spriječili, rezidbu (samo ako je potrebno) treba obaviti ljeti, nakon što se lišće potpuno razvije, najbolje krajem lipnja ili početkom srpnja.
Drvo bradavičaste breze nije najtrajnije, ali je dosta tvrdo, otporno na gljivične bolesti i široko se koristi, zbog lakoće obrade u industriji namještaja, papira i drva, uglavnom za proizvodnju šperploče, obloga , namještaj i podovi (u prošlosti su se od njega izrađivali kotači).Također se koristi u suhoj destilaciji, za proizvodnju npr. ugljen i katran (drveni katran s jakim baktericidnim svojstvima). Osim toga, jedno je od boljih vrsta drva, koje se koristi kao gorivo za peći i kamine, jer savršeno gori, čak i ako je svježe i mokro.
Breza breza 'Tristis' je ljekovita biljka. Biljnu sirovinu čine osušeni listovi (Folium Betulae) koji sadrže za zdravlje vrijedne aktivne spojeve kao što su flavonoidi, tanini, triterpeni, eterično ulje (mlado lišće) i vitamin C. Ovi spojevi imaju diuretski učinak (povećavaju izlučivanje natrij, klorid i kiseli ioni urinarnog trakta) i blago dijaforetik. Koriste se u obliku infuza za unutarnju primjenu, uglavnom kao pomoćno sredstvo kod kroničnih bolesti mokraćnih putova sa smanjenim mokrenjem, gihta, bubrežnih kamenaca, kod edema srčanog ili bubrežnog podrijetla, reumatizma i nekih kožnih bolesti.Slična svojstva pokazuje i sok breze (Succus Betulae), ranije poznat kao oskoło, koji dodatno sadrži invertni šećer, organske kiseline (limunsku i jabučnu), mineralne soli, aminokiseline i peptide. Dobiva se dubokim rezom na deblu ili grani breze u rano proljeće. Od manjeg stabla promjera debla cca 15 cm može se dobiti do 5 litara soka dnevno, s većih stabala (promjera cca 30 cm) do 15 litara. Treba ga čuvati u staklenim ili emajliranim posudama, inače gubi svoja svojstva. Slatkastog je okusa i može se koristiti i kao ukusno piće.
Breza breza 'Tristis' najbolje raste na sunčanim položajima. Ruderalna je vrsta, što znači da će rasti i na siromašnim, pjeskovitim tlima (prva se pojavljuje na šuti i zapuštenim površinama, npr. nakon gradilišta). Otporna je na sušu, ali zbog plitkog korijenskog sustava može se osušiti i uginuti kada naglo padne podzemna voda (npr.nakon melioracije okolnih područja ili kao posljedica jake suše). Breza je potpuno otporna vrsta na mraz. Novija istraživanja pokazala su da je vrsta osjetljiva na zaslanjenost tla i industrijska onečišćenja zraka (uglavnom sumpornim, dušikovim i fluorovim spojevima) zbog čega nije pogodna za sadnju u velikim gradovima te u neposrednoj blizini ulica i prometnica.
Bradavičasta breza 'Tristis' izvrsna je ukrasna biljka, preporuča se za velike vrtove, parkove i zelenilo stambenih naselja, posebno vrijedna u velikim prirodoslovnim pretpostavkama i šumovitim parcelama u otvorenom krajoliku. U gradovima je savršen za veće zelene komplekse, npr. parkove ili travnjake, kao soliter ili drvored. Nije prikladno za sadnju duž ulica i područja s visokom razinom zagađenja.
Brezovka 'Tristis' može se generativno razmnožavati sjetvom sjemena, ubranog u jesen. Sjeme se sije u jesen direktno u zemlju ili u proljeće, na prijelazu ožujka i travnja, direktno u zemlju ili u klijalište.Nakon sjetve sjeme nije potrebno prekrivati supstratom jer klija na svjetlu. Mlade sadnice su vrlo osjetljive i zahtijevaju pažljivu njegu, a prije svega veću vlažnost tla i zraka. Nažalost, sjeme klija neravnomjerno i u malom postotku, a sadnice ne ponavljaju uvijek karakteristike matične biljke, pa je bolji način vegetativno razmnožavanje, okuliranjem na prijelazu svibnja i lipnja ili cijepljenjem u krošnju biljke. dvogodišnjih mladica, obavljeno zimi ili u rano proljeće na podlogama u stakleniku, ili cijepljenjem u zemlju (u svibnju), na starijim podlogama.
Breza breza 'Tristis' također se može koristiti kao podloga za cijepljenje i pupanje za druge vrste i kultivare breze.
| Pozicija | sunčano |
|---|---|
| Vlažnost tla | srednje mokro |
| Ukrasna biljka sa | lišće/iglice |
| Ukrasna biljka sa | pucanja |
| Datum cvijeća | IV |
| Evergreen | Ne |
| Kategorija | Bjelogorično drveće |
| Visina | do 30m |
| Zalijevanje | mali |
| Boja lišća/iglica | zeleno |
| Boja cvijeća | žuto |
| Slice | visi |
| Slice | podignuto |
| Slice | opušteno |