Obična trešnja pripada obitelji ruža (Rosaceae). Polazna je vrsta za nekoliko stotina plemenitih sorti koje se u Europi uzgajaju kao popularne voćke.
Obična trešnja
Prvi spomen uzgoja trešanja datira prije otprilike 2500 godina. Grci su ga prvi počeli uzgajati u Europi (oko 300. pr. Kr.), postao je vrlo popularan među Rimljanima, koji su oko 100. pr. doveo ju je u Britaniju.
Cherry Tree
Trešnja je listopadno drvo koje doseže 5-10 m visine. Ima kratko, nisko razgranato deblo i labavu, obično nepravilnu i široku krošnju s visećim, tankim granama.Mladi izdanci su u početku maslinastozeleni. Srednje debele grane su dosta rijetko razmaknute. Kora je smeđe-crvena do tamno smeđe-siva, relativno glatka, malo sjajna, ljušti se u horizontalnim prugama. Elipsasti listovi dugi 5-8 cm, pravilnog, fino nazubljenog ruba, razvijaju se dosta kasno - na prijelazu travnja i svibnja, u vrijeme intenzivne cvatnje. U jesen požute. Korijenov sustav je opsežan, ali plitak (glavna masa korijena je na dubini od 15-50 cm). Trešnja često daje korijenske izdanke.
Trešnjin cvijet i voće
Trešnje cvjetaju na prijelazu iz travnja u svibanj (neke sorte cvjetaju već početkom travnja). Cvjetovi su hermafroditni, oprašuju se kukcima, skupljeni u 2-6 na peteljkama dugim 2-4 cm. Pojedinačni cvjetovi su 2-4 u promjeru sa 5 snježnobijelih latica, jednim zelenim tučkom i mnogo prašnika sa žutim prašnicima. Plod je dobio ime po biljci. Glatke su i sjajne, crvene, tamne trešnje do crne trešnje ovisno o sorti.Ove male, sferne koštunice smještene su na dugim i tankim peteljkama. Tvrda, glatka koštica okružena je mekim, sočnim mesom i tankom kožicom. Trešnje imaju karakterističan kiselkasti okus i miris. Sadrže jabučnu, limunsku, mangansku i jodnu kiselinu. Jedu se sirove, ali su prije svega odlična sirovina za preradu. Koriste se za proizvodnju sokova, džemova, džemova, kompota, vina, tinktura, likera, kao i za slastice (npr. kolače). Razdoblje sazrijevanja plodova: od srpnja do rujna, plodovi brzo sazrijevaju i jednako brzo opadaju. Vrijeme berbe gotovo nikada ne prelazi mjesec dana.
Uzgoj trešanja
Trešnja voli propusna tla, ne preteška, mogu biti i pjeskovita, ali ne i natopljena. Položaj za uzgoj trešanja trebao bi biti sunčan ili blago zasjenjen. Jedno stablo treba pokrivati 10-15 m2. Trešnja ne voli okoliš prebogat vodom, pa je ne treba dodatno zalijevati, osim ako nije suša.Cvjetovi trešnje su vrlo osjetljivi na proljetne mrazeve, a plodove tijekom sazrijevanja može počupati i oštetiti tuča ili jak vjetar. Velike gubitke imaju i ptice, kojima su trešnje jedna od najvećih poslastica.
Drvo trešnje
Drvo trešnje je dosta tvrdo i otporno na mehanička opterećenja, srednje je gustoće, dobro se obrađuje, ali nije otporno na nepovoljne vremenske uvjete. Uglavnom se koristi za proizvodnju visokokvalitetnog namještaja, furnira, podnih dasaka i elemenata glazbenih instrumenata. Trešnjino drvo se zbog svoje specifične arome koristi i za dimljenje mesa.
Uobičajene sorte trešanja
Sorte trešanja osjetljive su na sitne lisne pjegavosti, smeđu trulež koštica i bakterijski rak.
Upoznaj sorte trešanja:
- Trešnja 'Groniasta z Ujfehertoi'
- Trešnja 'Łutówka'
| Pozicija | sunčano |
|---|---|
| Vlažnost tla | srednje mokro |
| Ukrasna biljka sa | voće |
| Datum cvijeća | IV - V |
| Evergreen | Ne |
| Kategorija | voće |
| Visina | 5m - 10m |
| Boja cvijeća | bijelo |
| Zalijevanje | srednje |
| Boja lišća/iglica | zeleno |
| Slice | opušteno |